Deset činjenica o kancelarijskim stolicama

Deset činjenica o kancelarijskim stolicama: Ili kako je potreba postala više od same potrebe. Kancelarijske stolice su postale neizostavan deo u svakodnevnom poslovanju. Stolica je postala nešto više, stolica daruje udobnost i rad bez bolova. Kancelarijska stolica je postala ergonomična, ergonomija je u službi zdravlja.
Kancelarijska stolica
Shvatamo ih kao osnovni alat koji treba da nam poboljša uslove rada ali postoje pojedinosti i činjenice o njima koje bi nas mogle iznenaditi:1) Kancelarijske stolice
Prema istraživanju, prosečan kancelarijski radnik sedi oko 10 sati dnevno. Pod pretpostavkom da zaposleni radi 262 dana u godini, njegova ili njena kancelarijska stolica bi se koristila za ukupno 2.620 sati. Zbog toga, proizvođači moraju pažljivo dizajnirati svoje stolice da izdrže konstantnu, svakodnevnu upotrebu. Dobra vest je da kancelarijske stolice obično traju dosta dugo, čak i kada se koriste 10 sati dnevno. U izveštaju koji je objavio univerzitet Bailor kaže se da prosečna kancelarijska stolica traje sedam do osam godina, nakon čega bi trebalo da bude popravljena ili zamenena.
2) Čarls Darvin
Bio je pionir moderne kancelarije, dok je najpoznatiji po svojim revolucionarnim doprinosima u nauci. Engleski biolog Čarls Darvin pomogao je da se stvori moderna kancelarijska stolica. Kako je objasnio Gizmodo, Darvin je bio radoholičar koji je proveo bezbroj sati skupljajući uzorke biljaka i životinja. Kao i svaki vredan pojedinac, morao je povremeno odmarati. Iako je živeo u 17. veku, stolice u to vreme bile su dizajnirane samo sa fiksnim nogama. Darvin je želeo da bude u stanju da se kreće i kreće dok sedi, pa je modifikovao stolicu da bi uključio točkove na nogama. Danas, točkovi na radnoj stolici su uobičajena osobina koja se nalazi na skoro svim kancelarijskim stolicama.3) Otto von Bismarck
Nemački kancelar Otto von Bismarck- popularizovovao je kancelariju. Dok je Darvinu u velikoj meri pripisano stvaranje inovativnog dizajna moderne kancelarijske stolice, nemački kancelar Otto von Bismarck je verovao da je popularizovao dizajn. Oko sredine 19. veka - doba kada su se železnice širile - kultura radnog mesta se prebacivala u okruženje sličnije kancelariji. Preduzeća su pronašla dodatne recepcionare i administrativne radnike, od kojih su mnogi dugo radili. Nemački kancelar bio je zaintrigiran kancelarijskom stolicom, smatrajući je revolucionarnim novim alatom za radno mesto. Video je praktičnu, stvarnu vrednost stolice. Tako je Bismarck imao slobodu da naruči stotine kancelarijskih stolica za njegov parlament.4) Ergonomija
Kancelarijske stolice pružaju više od udobnosti- One štite radnike od fizičkih povreda. Sedenje na duže vreme može da utiče na telo, što dovodi do bolova u mišićima, ukočenosti zglobova, bolova, uganuća i još mnogo toga. Jedna takva povreda koja se obično povezuje sa sedištem je coccidinia. To, međutim, nije specifična povreda ili bolest. Umjesto toga, coccidinia je sveobuhvatni izraz koji se koristi za opisivanje bilo koje povrede ili stanja koje uključuje bol u području repne kosti. Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije (NHS) objašnjava da se coccidia obično karakteriše stresom kičme i / ili ligamenata i mišića. Dakle,prava stolica štiti od ove vrste povrede.5) Ergonomska radna stolica
Kancelarijske stolice sada su dizajnirane sa fokusom na ergonomiju, što znači da su optimizirane posebno za ljudsku upotrebu. Ergonomija je postala vruća tema sedamdesetih godina, tokom koje su poslodavci priznavali važnost dizajniranja radnih mjesta kako bi zadovoljili potrebe ljudskog radnika. Prema Administraciji za bezbednost i zdravlje na radu (OSHA), muskuloskeletalni poremećaji (MSD) su bili široko rasprostranjeni na radnom mestu sedamdesetih godina. Kao odgovor, poslodavci su počeli da dizajniraju svoje radno mesto kako bi smanjili stres na radnike i stvorili sigurnije okruženje. Između ostalog, to je dovelo do redizajna kancelarijske stolice.