Prva kancelarija na svetu

Prve kancelarije po nekim postojećim dokazima nastale su u starom Rimu. One su bile namenjene za službena okupljanja i kao takve postojale su sve do 18-og veka. Od početka pomenutog veka počinje da se uvđa potreba za izgradnjom poslovnih objekata.
Pojavom telegrafa i uvođenjem klimatizacije u radne prostorije, koje su sada imale puno električno osvetljenje dolazi do rasčlanjenja fabrika i poslovnih prostorija. Sada proizvodnja nije zavisila od kancelarije a i obrnuto.
Današnje kancelarije su sasvim nešto drugo, nakon svih tih brojnih dokaza i iskustava došli smo do tačke kada možemo potpuno uživati u onome što radimo. Sudeći prema istorijskim podacima kancelarija se od početka nalazi u procesu promena. Sada, na sreću te promene idu nama na ruku.

Poslovni prostor
Kako se širilo Britansko carstvo, povećavala trgovina i mešanje među ljudima je postalo sve veće. Ljudi su stvarali nove kontakte, proširivali poslovne vidike i uviđali poslovne mogućnosti. Sve to je dovelo do potrebe izgradnje poslovnog kompleksa gde bi se sve poslovne informacije mogle širiti. Godine 1726. u Londonu je izgrađena prva poslovna zgrada, poznatija pod imenom “Stara administracija”. Ta poslovna zgrada je sakupljala sva potrebna dokumenta, papirologiju i nudila je mesta za sastanke kao i salu za odbore. Nakon par godina dolazi do uviđanja potrebe razdvajanja administrativnog dela i kancelarijskog dela poslovnih jedinica.Najranija moderna kancelarija
Početak 20-og veka označava prvu prekretnicu i nagoveštaj ka modernom poslovnom protoru. Ambijent prve moderne kancelarije bio je otvorenog tipa i ne baš prilagođen radnom i zaposlenom kadru. Princip uređenja kancelarija izmislio je Frenk Tejlor, koji je po struci bio mašinski inžinjer. Forma uređenja je bila da radnici sede u redovima dok je čelni i rukovodeći sektor bio u sredini sa mogućnošću da sve nadgleda. Frenk Tejlor je zbog ovog uređenja sakupio mnoge kritike a hteo je postići potpunu produktivnost. Ne uzimajući u obzir ljudske i društvene već samo potencijalnu učinkovitost, Frenk je morao da prizna da njegova metoda nije uspela. Nakon ovih početnih koraka USA kreće da razvija i uviđa nedostatke postojećih poslovnih uređivačkih koncepata. Počinje da se ulaže u infrastrukturu zgrada kao poslovnih objekata i kreću da niču prvi poslovni kompleksi.